Nakon produžetka: 'Medvjedi' do prve pobjede u novoj sezoni

Hokejaši Medveščaka došli su u 4. kolu EBEL lige i do prve pobjede svladavši u gostima nakon produžetka Dornbirn 4-3 (2-1, 0-1, 1-1; 1-0). 

Strijelci su za "medvjede" u regularnom dijelu bili Morley (4), Poyhonen (18) i Koskiranta (56), da bi pobjedu u trećoj minuti produžetka donio Boivin.

Medveščak je unatoč pobjedi posljednji, 12. s tri boda, a u sljedećem susretu 22. rujna dočekuju Graz.  

Srna se oglasio zbog dopinga: Povlačim se iz svih natjecanja!

Hrvatsku je u srijedu šokirala vijest da je bivši kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Darijo Srna pao na doping testu! Vijest su plasirali ukrajinski mediji, a iako smo dobili potvrdu Uefe da Srna nije pao ni na kakvom njihovom doping testu, danas se sam desni bek Šahtara oglasio.

Objavu prenosimo u cijelosti.

- 18. rujna ove godine obaviješten sam od strane Nacionalnog antidopinškog centra Ukrajine (NADCU) kako je u mom uzorku koji sam dao 22. ožujka 2017. van natjecanja ('out-of-competition') pronađena nedozvoljena tvar.

Kao prvo i najvažnije želim odmah iskreno istaknuti kako nikada nisam savjesno ili s namjerom uzeo neko nedozvoljeno sredstvo niti sam nezakonito i nepošteno pokušao na bilo koji način povećati svoju sportsku učinkovitost ili sposobnosti.

Trenutno istražujem moguće izvore pronađene tvari te u potpunosti, dobrovoljno i s punim poštovanjem surađujem s Nacionalnim antidopinškim centrom Ukrajine (NADCU). S ciljem da se posvetim svojoj obrani i spriječim svako moguće uznemiravanje mog tima i mojih suigrača, donio sam odluku da se povučem iz svih natjecanja dok se pravni proces koji je u tijeku ne završi. U potpunosti ću se fokusirati na to kako bih sačuvao svoju čast i poštenje.

Tijekom cijele svoje karijere uvijek sam imao dojam kako se svakodnevno moram iznova dokazivati. Danas sam ponovno u situaciji kada ću kao i uvijek do sada dokazati kako sam sve u svom životu, privatnom i profesionalnom, postigao izričito teškim radom, čestitošću, disciplinom te iznad svega poštenjem. To su vrijednosti koje mi je prenio i usadio moj pokojni otac i kojima ja danas učim svoju djecu.

Poštujući povjerljivost cijelog procesa nisam u mogućnosti detaljnije komentirati ovaj slučaj.

Želim iskreno zahvaliti svojoj obitelji, klubu i svojim navijačima za njihovu bezrezervnu podršku u ovom slučaju i nadam se što skorijem povratku na teren svojoj momčadi.

Ovo nikako nije kraj moje karijere, to vam obećajem!

Iskreno vaš,

Darijo Srna.

Lani su je već svi otpisali, ali Merkel se čini nezaustavljiva

Izbori za 19. sastav njemačkog Bundestaga održat će se u nedjelju 24. rujna. Na izborima će Nijemci moći izabrati između 34 stranke kojoj će dati svoj glas.

Najjače stranke su CDU (demokršćani), SDP (socijaldemokrati), Die Linke (ljevičari), Grüne (zeleni), CSU (kršćansko-socijalna unija Bavarske), FDP (liberali) i AfD (desničari). AfD je bio osnažen grčkom krizom, ali i velikim priljevom izbjeglica u Njemačkoj. Stranka je bilježila značajan politički uspjeh no u zadnje vrijeme je došlo do brojnih svađa među članovima, bilo je kontroverzi oko stava o nacizmu i opao je broj izbjeglica pa im je potpora glasača počela padati.

Frauke Petry, najpopularnija čelnica stranke (inače stranka ima dva čelnika i troje zamjenika) kojoj je uzor bila francuska desničarka Marine Le Pen na kraju je odustala od kandidature za kancelarku na izborima. Navodno je u stranci došlo do svađe jer je Frauke htjela ublažiti desničarsku retoriku i stranku približiti modernim glasačima. Na kraju su joj dopustili da se kandidira za mjesto zastupnice. Njezinim "nasljednicima" će biti teško jer je Frauke bila jako popularna. No prema prognozama AfD bi trebao dobiti više nego dovoljno glasova da uđe u Bundestag. 

Najznačajniji kandidati na izborima koji su u utrci za premijera su sadašnja kancelarka 63-godišnja Angela Merkel (CDU) i 61-godišnji Martin Schulz (SPD), bivši predsjednik Europskog parlamenta.

Istraživanje Forchugsgruppe Wahlen za televiziju ZDF od četvrtka pokazalo je da blok CDU/CSU Angele Merkel dobiva nepromijenjenih 36 posto dok je SPD pao za 1.5 postotni bod na 21.5 posto.

AfD, za koju se očekuje da će biti prva krajnje desna stranka u parlamentu u više od pola stoljeća, izgleda da će biti treća s 11 posto, jedan postotni bod više nego prošli tjedan.

Propoduzetnički Slobodni demokrati (FDP) su na 10 posto, iza njih radikalna ljevica na 8.5 posto, a Zeleni na 8 posto.

Tako je vrlo izgledno da će Angela Merkel osvojiti još jedan mandat i samo je pitanje s kim će vladati. Moguća je velika koalicija između Merkelinih konzervativaca i SPD-a ili trostruki "Jamajka" savez konzervativaca, FDP-a i Zelenih, tako nazvan jer se boje ovih stranaka podudaraju s onima zastave te karipske zemlje.

Angela Merkel je njemačka kancelarka još od 2005. godine. Iako su ju prošle godine neki već bili otpisali najviše zbog useljavanja velikog broja izbjeglica, nakon pokrajinskih izbora u najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, svima je postalo jasno da Merkel ide po novu pobjedu. Teško da će ju ugroziti i Martin Schulz. Kada je izabran za kandidata za kancelara došlo je do euforije, ali je ona kratko trajala i gotovo se potpuno ispuhala  nakon gubitka izbora u Saarskoj i Schleswig-Holsteinu. 

Borbu Schulzu, a i ostalim kandidatima protiv Merkel otežava nekoliko stvari. Gospodarsko stanje u zemlji je i više nego dobro, nezaposlenost je na rekordno niskoj razini, a država ostvaruje rekordne prihode od poreza. Kancelarki bi eventualno mogao znatnije naštetiti teroristički napad uoči izbora za koji se utvrdi da su ga počinili migranti. 

Todorić: Podržavam istražno povjerenstvo u vezi Agrokora

Samo nekoliko sati nakon što je svojim prvim tekstom na blogu otvoreno napao Vladu zbog nacionalizacije Agrokora, Ivica Todorić već je objavio novi tekst.

U njemu zasad stoji tek kako podržava osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor.

Todorić je, inače, na svom novootvorenom blogu objavio fotografiju na kojoj je okružen ljudima kao da javnosti želi poručiti da je on "čovjek iz naroda".

U prvom tekstu napao je Vladu zbog, kako kaže, nezakonitog i neustavnog preuzimanja kontrole nad Agrokorom, za stvaranje negativne medijske slike o Agrokoru u javnosti, ali i za pritiske, prijetnje i ucjene zbog kojih je potpisao aktivaciju Lex Agrokora.

I danas žive u paklu: Izgubili su zdravlje i dom, a odštete nema

Gledao sam s ceste, samo u natikačama i kratkim hlačama, kako mi kuća tone. Imao sam doslovno jednu minutu da uletim po novčanik i dokumente, rekao je Želimir Žitković (68) iz Kupske 17.
Bilo je to u petak prije točno deset godina. Na obližnjem HEP-ovu gradilištu pukla je betonska oplata iskopa gradilišta, a kroz pukotine je počela nadirati voda. Zemlja se počela tresti, a zidovi i asfalt pucati. Ubrzo je jedna obiteljska kuća doslovno potonula u provaliju, a s njom i nekoliko desetaka metara ceste. Kasnije su se počele urušavati i druge kuće. Za oko 50 ljudi hostel u naselju Remetinec postao je novi dom.     

Želimir je prvi dan nakon buđenja u hostelu, kaže, odjurio na Trešnjevačku tržnicu.

- Morao sam si kupiti traperice i majicu dugih rukava jer ništa nisam imao. Nisam stigao pokupiti ni četkicu za zube - prisjeća se umirovljenik tih teških dana. Dodaje da mu je najteže palo što nije mogao učiniti ništa da odagna crne misli i zaboravi na sve.

- Drugi ljudi su barem mogli otići na posao i nastaviti s donekle normalnim životom. Meni je posao bio u podrumu. Imao sam svoju stolariju koju sam tog dana izgubio. Pet dana nisam mogao ništa jesti. Supruga bi mi znala reći: ‘Daj pojedi barem pecivo’. Nisam mogao ni to. Toliko je bila jaka nervoza u želucu koju sam osjećao. Ne ponovilo se - rekao je Želimir.

Nakon 11 dana policija je stanare prvi put pustila da se vrate svojim kućama, odnosno onome što je od njih ostalo. Mogli su ostati samo kratko, dok pokupe nešto što se možda spasilo.

- To je bila vlaga, užasan smrad. Hladnjak nije radio 11 dana, a hranu prethodno nismo stigli baciti. Pokušajte to zamisliti. Prozori su ostali otvoreni. Kad sam ušao, po kući su letjele ptice - opisao je Želimir užas koji ih je dočekao. Odštetu još nije dobio, baš kao ni ostali stanari s kojima smo razgovarali. Kuću je preuredio svojim novcem. Međutim, izgubio je podstanare u stanu iznad onoga u kojem i danas živi u Kupskoj.

Jako dugo nakon te nesreće ljudi su me zvali kad bi vidjeli oglas za stan i odmah pitali: ‘Oprostite, je li to ona ulica koja se urušila?’. ‘Naravno’, odgovorio bih, a onda su se svi uredno ispričavali i rekli mi da tamo ne žele živjeti. Na kraju sam ga uspio iznajmiti tek kad sam dvostruko smanjio cijenu najma - otkrio nam je Žitković.

Stanari Kupske još su nekoliko dana prije urušavanja primijetili da im se kuće tresu i zidovi pucaju. Na to su upozorili i izvođača radova, tvrtku Tehnika. Tvrdili su i da je Martinovka prepuna derutnih starih kuća koje ne mogu izdržati radove na velikoj podzemnoj garaži koju je dao sagraditi HEP. Radnici su nakon toga na nekim kućama postavili potporne stupove, ali oni na kraju ipak nisu izdržali. Prvo se počela urušavati kuća na broju 9. Pretrpjela je najveću štetu. Pola je kuće doslovce nestalo. Obitelj se uspjela spasiti. Jovan Drezga (80), vlasnik kuće, nerado se prisjetio svega.

- Bio sam sportaš, zdrav, nakon toga sam obolio.

Supruga također. Ti dani su nam bili strašni. Odjednom smo sve izgubili. Kući smo se opet vratili tek nakon godinu i pola dana. Obnovio sam je s djecom i prijateljima - rekao je Jovan, dodajući kako još ima traume od svega te kako su mu djeca i unuci jedini lijek.

- Volio bih da imam neki mir, ali nemam - zaključio je Drezga.

Stanare Kupske zastupala je odvjetnica Doris Košta, koja ovih dana nije bila dostupna za komentar. Oko mjesec dana od urušavanja na zagrebačkom je Općinskom sudu održano prvo ročište u parnici kojom su stanari Kupske tražili od HEP-a i Tehnike da im osiguraju stanove u kojima bi bili privremeno smješteni. HEP i Tehnika su se tome usprotivili. Međutim, ispričali su se stanarima zbog uznemiravanja nakon što su im na kućne adrese stigle opomene zbog neplaćanja električne energije za listopad, iako su stanari taj mjesec proveli u remetinečkom hostelu.

Početkom prosinca 2007. godine i posljednja skupina stanara Kupske ulice vratila se svojim kućama. Gradski se ured redovito skrbio za stanare Kupske dok su bili u Remetincu pa im je tako organizirao medicinsku skrb, dopremu garderobe, a dva puta su dobili i po 1000 kuna novčane pomoći. Obiteljima je također podijeljena novčana donacija od 150.000 kuna. Stanarima Kupske je ljubaznost osoblja hostela i danas ostala u lijepom sjećanju.

- Iako sam se nakon svega razboljela te dobila visok tlak i šećernu bolest, taj boravak u Remetincu ostao mi je u lijepom sjećanju. Imali smo dobru hranu i svi su bili izuzetno ljubazni prema nama. Ne mogu reći da nam je išta nedostajalo - rekla je Marija Petrović (78). S jezom u glasu dodaje da je urušavanje i sama predosjetila.

- Dan prije urušavanja rekla sam sinu da skupi sve dokumente koje imamo i stavi ih u kofer. Jednostavno, kad sam vidjela kako je pred kućom popucao asfalt, znala sam da nešto nije u redu. Osim toga, voda je toliko šumila posvuda na ulici. Izgledalo je kao da će svaki čas puknuti neka cijev - rekla je Marija.

Otkrila je da je i njihov pas cijeli dan bio nemiran. Na kraju, kad je došla policija i zamolila ih da hitno izađu iz kuće, Marija tvrdi da se vani sve toliko treslo da su automobili doslovno poskakivali na ulici. Tko je za sve to bio kriv, tek se trebalo utvrditi.

U veljači 2008. presudom Prekršajnog suda u Zagrebu, građevinske tvrtke Tehnika, Conex i Interkonzalting kažnjene su s po 100.000 kuna zbog urušavanja na gradilištu u Kupskoj ulici. Uz to, Tehnici i Conexu dosuđena je četveromjesečna zabrana rada. Dva mjeseca kasnije Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je istražni zahtjev protiv Tehnike, Interkonzaltinga i Conexa, i to zbog nemarno obavljenog posla.

Istraga je trajala dvije godine, a Županijsko državno odvjetništvo na kraju je ipak podiglo prijavu protiv deset osoba i tri tvrtke. Suđenje je počelo u siječnju 2011. Odgovorne su sumnjičili da su ugrozili živote stanara i napravili štetu od 17 milijuna kuna. Svi optuženi su rekli da nisu krivi. Stanari Kupske izašli su na ulice.

Poručili da se protive nastavku gradnje u ulici.

Tvrdili su da je HEP nastavio gradnju višeetažne garaže na koju bi se trebao nastaviti neboder od deset katova, a da ih nitko ni o čemu nije obavijestio. U pomoć su stanari pozvali i predstavnike udruge Pravo na grad i Zelene akcije, koji su im pružili potporu.

– Ovo je državni teror. Ponašaju se bez ikakva obzira prema ljudima i njihovim životima. Ovaj je tip ponašanja kapitalistički i ovaj tip urbanizma nije ništa drugo nego divljanje - rekao je tad Teodor Celakoski iz Prava na grad.

U studenom 2012. napokon su izrečene presude za Kupsku - krivi su Conex i šef Davorin Lovrenčić, koji je bio zadužen za osiguranje građevinske jame. Lovrenčić je osuđen na godinu dana uvjetne kazne, uz rok kušnje od tri godine, dok Conex mora platiti novčanu kaznu u iznosu od 50.000 kuna. Ostali su oslobođeni.

Poslovnu zgradu HEP-a dovršili su i pripremili za useljenje 2014. godine. U njoj radi 450 zaposlenika.